OTOCI SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14.045 km2 od čega 4.572 km2 otpada na kopno. Godine 2011. je imala 454.798 stanovnika.

Otoci koji se nalaze u Splitsko Dalmatinskoj Županiji

Hvar

je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora. Pripada skupini srednjodalmatinskih otoka. Zbog velikoga broja sunčanih dana, često se naziva i Sunčani Hvar. Površine je 299,7 km2 što ga čini četvrtim hrvatskim otokom po površini.
Najviši vrh otoka Hvara je sv. Nikola, visok 628 m, na kojemu je smještena kapelica. Otok Hvar je svojom površinom uglavnom prekriven borovom šumom, što ga klimatski čini izuzetno ugodnim i vinogradima koji proizvode i do 50 000 hektolitara vina godišnje. Klima je sredozemna. Zapadni dio otoka je izrazito sušniji, čak je među krajevima sa najmanje padalina u Hrvatskoj.
Otok ima razgranatu mrežu prometnica. Cesta koja povezuje grad Hvar na zapadnoj i Sućuraj na istočnoj strani otoka je duga 84 km. Jelsa, Starigrad i Hvar spojeni su modernom cestom s tunelom. Redovne trajektne veze s kopnom pristaju u Starom gradu i Sućurju. Brzobrodske linije povezuju Jelsu i Hvar sa Splitom. U Starigardskom polju se nalazi i mali aerodrom s travnatom stazom.

Kultura


Otok Hvar je vodeći u suvremenom čakavskom pjesništvu po razvedenosti suvremenoga dijalektalnog pjesništva, a poznata su imena: Tin Kolumbić, Marin Franičević-Pločar, Jure Franičević-Pločar, Pere Ljubić, Lucija Rudan, Rajka Anđelić Maslovarić, Tatjana Radovanović, Mirko Barbarić, Zlatan Plenković [10], Sibe Miličić, Miki Bratanić, Marica Buratović...
Hvar je dao mnoge poznate rimokatoličke znanstvenike, autore i velikodostojnike: Tomislav Koljatić Maroević, Jordan Zaninović, Šime Ljubić, Nikola Dominik Budrović, Jordan Kuničić, Rajmund Kupareo, Juraj Carić, Estanislao Esteban Karlic, Jorge Novak...

Zanimljivosti


  • Hvar ima najbolje vrijeme u Hrvatskoj - Hvar je najsunčaniji otok u Europi, s prosjekom od preko 2715 sunčanih sati
  • Na Hvaru je nemoguće doživjeti snijeg. Osim toga, ako uživate u snijegu a zateknete se na ovom otoku, ljubazni domaćini će vam osigurati besplatan smještaj tijekom Vašeg odmora!
  • Grad Hvar ima najstarije javno kazalište u cijeloj Europi
  • Jedan od hvarskih karakteristika je posebna vrsta čipke napravljena od agave
  • Poznata polja lavande
  • Od 2004. godine održava se književna manifestacija Susret čakavskih pjesnikinja otoka Hvara posvećena pjesništvu na čakavskom narječju otoka Hvara, autorice čijih su pjesama žene.
  • Križna procesija na Hvaru je 2009. godine, kao nematerijalna kulturna baština, postala UNESCO-va svjetska baština

Šolta

je otok u srednjoj Dalmaciji, nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 51,9 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Najviši vrh na otoku, Vela straža, nalazi se na nadmorskoj visini od 237 m, kod Gornjeg sela.
Uz otok Šoltu, kod uvale Maslinica, nalazi se još sedam otočića. Glavno mjesto na otoku su Grohote. Šolta ima izuzetno bogatu floru te posebno bogatu i raznovrsnu faunu (preko 100 vrsta ptica, divlje svinje, zečevi, itd.).

Šoltansko otočje


  • Na zapadnoj strani otoka, u blizini Maslinice, nalazi se sedam otočića: Balkun, Rudula, Grmej, Stipanska, Saskinja, Polebrnjak i hrid Kamičić.
  • Na najvećem među njima - Stipanskoj, podignuta je u V-VI st. starokršćanska crkva s Benediktinskim samostanom od koga su do danas ostali znatni ostaci.

Šoltanske crkve:

  • Sv. Nikole u Stomorskoj
  • Bogorodice u Nečujmu
  • Gospe od Bori u Gornjem Selu
  • Sv. Ivan u Gornjem Selu
  • Sv. Stjepan u Grohotama

Zanimljivosti


Simbol otoka je "čuvita" - mala sova, ćuk (lat.Otus scops). Sukladno simbolu i stanovnike Šolte, Šoltane, zovu čuvitari. To je nekad bio pomalo pogrdan naziv, ali danas poprima čak pozitivna obilježja, štoviše, razne formalne i neformalne skupine sa Šolte i u svezi sa Šoltom uzimaju čuvitu u naziv i/ili za svoja obilježja.


    Stipanska
  • ostaci starokršćanske bazilike
    • Gornje Selo
  • ostaci kasnoantičke građevine
  • poklopac antičkog sarkofaga lokalitet "Stomorija"
    • Sv. Jele
  • starokršćanski sarkofag
    • Maslinica
  • dvorac obitelji Marchi iz 1706. Godine

Brač

je najveći srednjodalmatinski otok. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom površinom od 395 km² je treći otok po veličini na Jadranu. Od kopna je Bračkim kanalom (najveće dubine 78m) udaljen 6 do 13 km. Prema zapadu je od otoka Šolte odvojen Splitskim vratima, a prema jugu od otoka Hvara Hvarskim kanalom (dubine 91 m).
Otok je izgrađen od karbonatno-vapnenačkih stijena, a nastao je prije otprilike 100 milijuna godina u razdoblju krede, ali tek u holocenu postaje otok. Erozijom i taloženjem nastale su i druge vrste tla, tako da se danas sastoji od vapnenca, pješčenjaka, breča, gline i crvenice. Najviši vrh je Vidova gora, inače i najviši vrh svih jadranskih otoka (778 m/nm).

Manifestacije


  • Dani boba i blitve, gastronomska manifestacija koja se održava u mjestima Supetru, Mircima i Splitskoj.
  • Vanka regule, outdoor adventure sport & film festival koji se održava svake godine u Sutivanu.

KARAKTERISTIKE


Brački kamen:
Od antičkih vremena u bračkim se kamenolomima vadio kamen kojim su se gradile znamenite građevine, a najpoznatija u okolici je Dioklecijanova carska palača u Splitu. Predmete od bračkog kamena moguće je nabaviti u lokalnim suvenirnicama.


Bračke crkve:

  • Sv. Juraj na Bračuti (kod Pučišća)
  • Sv. Mihovil (jugoistočno od Gornjeg Humca)
  • Sv. Petar (iznad Dola)
  • Sv. Nikola (kod Sumartina)
  • Sv. Martin (kod Bobovišća)
  • Sv. Mihovil (na brdu kod Dola)
  • Sv. Nedjelja na Gradcu (Selca)
  • Gospa od Stomorice (kod Ložišća)

Bračke fjere:
Fjere se u bračkim mjestima održavaju u ljetnom razdoblju, a izraz su odnosa prema kulturnoj i spomeničkoj baštini otočana. Dan fjere obilježava se liturgijskim slavljem i svečanom procesijom kroz mjesto, naposljetku i narodnim veseljem.


Klapsko pjevanje:
Autohtoni glazbeni oblik priobalnog područja Hrvatske dio je stoljetnoga sredozemnog kulturnog miljea. Najpoznatije bračke klape su Boduli, Feštuni iz Postira, klapa Volat i ženske klape Rusulica iz Pučišća i Mirula iz Selaca, te bolska klapa Bracjera.


ZNAMENITOSTI



  • Sutivan - zvonik župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije
  • Supetar - sakralna zbirka župe Sv. Petra sadrži ranokršćanske mozaike, relikvije te predmete iz razdoblja mletačke renesanse
  • Sumartin - Franjevački samostan, crkva Sv. Martina
  • Selca - Kip Srca slavnog Ivana Meštrovića, crkva Krista Kralja
  • Nerežišća - crkva Gospe od Karmela
  • Pustinja Blaca - etnološka zanimljivost iz 16. stoljeća
  • Škrip - Zavičajni muzej otoka Brača
  • Postira - ciborij ranokršćanske bazilike (uvala Lovrečina)
  • crkva Sv. Ivana Krstitelja
  • Pučišća - Muzej kamena u Pučišćima
  • Murvica - Zmajeva špilja
  • Vidova gora (778 m) - najviši vrh na hrvatskim otocima s odličnim panoramskim pogledom na dalmatinske otoke


    • Zanimljivosti


    • Brački je kamen korišten za gradnju mnogih znamenitih građevina u svijetu kao što je na primjer Dioklecijanova palača u Splitu, predvorje zgrade Ujedinjenih Naroda, tako su s vremenom su nastale i tvrdnje da je korišten za izgradnju Bijele kuće u Washingtonu, no ne postoje nikakvi povijesni dokumenti koji bi to i potvrdili.
    • Brač se kao otok izdvaja po broju knjižnica. Prema statistikama prosjek iznosi 5 knjiga po glavi stanovnika, što otok čini jednom od najbolje knjigom pokrivenih područja u Hrvatskoj.
    • Poznato je da su Bračani česti junaci viceva na temu njihove škrtosti. Naravno, njihova "škrtost" proizlazi iz istog takvog života kroz stoljeća - škrte zemlje i teške dostupnosti obradivih površina.
      Bračani su znali da je humor ono nešto što povezuje teške situacije i čini ih podnošljivijima.

    Vis

    je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru. Od kopna je udaljen 45 km. Površina otoka iznosi 89,72 km2, na otok vozi komercijalna linija iz Splita dva do četri puta dnevno, a ljeti ima i vezu s Anconom u Italiji. Ukupna duljina obale Visa je 84,9 km.
    Oko otoka Visa se nalaze brojni manji otoci, otočići i školji (Biševo, Budikovac, Brusnik, Jabuka, Ravnik, Svetac i drugi).

    Zanimljivosti


    Prirodne ljepote vrijedne viđenja:


    • Modra špilja na obližnjem otoku Biševu
    • Zelena špilja na Ravniku
    • Kraljičina špilja na Visu
    • jedinstvene uvale kao što je npr. Stiniva.

    Povijesne znamenitosti i činjenice:


    • Titova špilja
    • spomenik poginulim mornarima u bitci kod Visa

    Zasluge što nakon komadanja Austro-Ugarske 1918. godine i kasnije otok Vis nije pripao Italiji, pripadaju Anti Trumbiću, hrvatskom političaru.
    Vis imao veliku simboliku, jer je bio mjestom velikog talijanskog poraza u viškoj bitci. Svojim znanjem i umijećem, Trumbić je uspio izboriti da Vis ne pripadne Italiji, nego da bude dijelom nove južnoslavenske države. Na koncu svega - Ante Trumbić je za Austro-Ugarske vlasti bio - viškim zastupnikom.


    Ljetno kino:
    U Visu radi ljetno kino na otvorenom, a filmovi se prikazuju na projektoru starom preko 60 godina. Još uvijek pouzdano i dobro radi, iako mu je tehnologija odavno zastarjela. Ima nekog šarma i romantike u ljetnim kinima pod zvjezdanim nebom.



    SVAKAKO POSJETITI


    • Otok Vis bogat je podzemnim tunelima i bunkerima od kojih su neki danas pretvoreni u prave atrakcije!
    • Poznat je po svojim predivnim uvalama i plažama. Svakako posjetite prekrasnu uvalu Stončica, a osvježiti se možete i na gradskim plažama.
    • Nemojte propustiti posjetiti Komižu, prekrasan ribarski gradić na zapadnom dijelu otoka. U Komiži možete uz brojne prekrasne plaže pronaći i plažu za pse Vartalac.

    Čiovo

    je otok u srednjoj Dalmaciji, s površinom od 28,8 km² i 6.071 stanovnikom. Pruža se u smjeru istok – zapad i zatvara Kaštelanski zaljev. Otok je brdovit s najvišim vrhom Rudine. Na najsjevernijem dijelu nalazi se južni dio grada Trogira s brodogradilištem.
    Tragovi života iz antike, vrijedni kulturni spomenici (samostan Sv. Križa na sjeveroistočnoj obali,samostan sv. Ante, crkva Gospe od Prizidnice na južnoj strani, 2 km od Slatina) čine ovaj otok vrlo privlačnim.
    Otok je poznat i po svojoj sredozemnoj klimi, bogatoj vegetaciji, arhipelagu malih slikovitih otočića, zaljevima i plažama. Administrativno je podijeljen između Splita, Trogira i Okruga.

    Mjesta na Čiovu su: Okrug Gornji, Okrug Donji, Arbanija,Žedno, Slatine.


    Znamenitosti


    Glavnu znamenitost otoka čine sakralne građevine:


    • Dominikanski samostan i Crkva sv. Križa koji je osnovan u 15. stoljeću, a u crkvi se nalazi vrijedna slikarska baština iz 17.stoljeća. Uz samostan, na otoku su još i Crkva Gospe od Prizidnica iz 16. stoljeća smještena usred hridi
    • Crkva sv. Mavra u unutrašnjosti otoka te u središtu otoka Crkvu blaženog Ivana Trogirskog.

    Zanimljivosti


    • Rivijera Okrug, udaljena samo 4 km od centra Trogira je najpopularnije turističko odredište na području Trogira.
    • Otok Čiovo uvijek je bio na putu osvajača, o čemu svjedoče brojni tragovi koji su danas vrhunska atrakcija kulturnog naslijeđa tiče. Najviše ih ima iz srednjeg vijeka, a među najdragocjenijim građevinama iz tog vremena je samostan Svetog Križa kod Arbanije, koji krasi predivni dvor i vrijedna zbirka umjetnina srednjovjekovlja.
    • Čiovo je svojevremeno bilo oaza duhovnog mira, o čemu svjedoče lijepe sakralne građevine. Crkva Gospe od Prizidnice poznato je svetište gdje su svećenici-pustinjaci u srednjem vijeku našli svoje utočište. Udaljena je samo 2 kilometra od Slatina, gdje se nalazi vrijedna romanička crkva Svetog Petra. U selu Žedno je crkva svetog Mavra, iz 4. stoljeća, još jedan miran kutak koji su dili pustinjaci


    Drvenik Veli

    je otok u splitskom akvatoriju, sjeverozapadno of Šolte, od koje ga dijeli Šoltanski kanal. Najveće naselje na otoku je Drvenik Veliki, koji je, administrativno, gradsko naselje Grada Trogira. Njegova površina iznosi 11,69 km². Dužina obalne crte iznosi 23,885 km. Najviši vrh Buhalj je visok 178 m/nm.

    Zanimljivosti


    • Otok okružuje nekoliko manjih otoka: istočno od otoka su Krknjaš Mali i Krknjaš Veli, a južno Orud i Mačaknar. Drvenik Mali, 3 puta manji od Velog, je oko 2 km zapadno.
    • Kanal između Drvenika Velog i Malog naziva se Drvenička vrata, a u njima je otočić Malta.
    • Obala otoka je razvedena, s puno uvala s pješčanim i šljunčanim plažama
    • Glavno naselje se nalazi u najdubljoj uvali na otoku, a valja izdvojiti i uvale Grabule (zapadno od naselja Drvenika Velog), Mala Luka (na zapadu otoka), Pernatica (jug) i Solinska (jug).
      Uvala Grabule jedina je zaštićena od svih vjetrova. Na istočnoj strani otoka, uz otočiće Krknjaše, je mjesto povoljno za sidrenje.
    • Plaža kod otočja Krknjaši je atraktivna zbog kristalno čistog mora. Ljeti je puna usidrenih brodica. U restoranu pored plaže možete kušati svježe pripremljene riblje specijalitete i druga jela dalmatinske kuhinje. Do plaže se može doći brodom ili pješke iz mjesta Drvenik Veliki (30 min).
    • Nautičari se mogu usidriti u marini u samom mjestu Drvenik Veliki, uvali Grabula koja je zaštićena od vjetra te uvali Solinska na jugu otoka.
    • Avanturisti mogu također uživati na otoku, u šetnji, vožnji bicikla ili ronjenju, ribolovu te vodenim sportovima.

    SVAKAKO POSJETITI


    • Svakako posjetite Trogir koji je trajektom povezan sa Drvenikom Velikim. Ovaj „grad muzej“ je pod zaštitom UNESCO-a zbog očuvanih romaničkih, gotičkih i renesansnih znamenitosti. Prošećite se kroz gradsku jezgru i razgledajte tvrđavu Kamerlengo, kulu Sv. Marka, katedralu Sv. Lovre sa portalom Majstora Radovana, palače i muzej grada, crkve te mnoge druge znamenitosti.

    Paklinski otoci

    ili Pakleni otoci su skup vapnenačkih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.Nalaze se nekoliko stotina metara južno od grada Hvara. Ime su dobili prema paklini, vrsti borove smole, koja se koristila u brodogradnji kao posljedica lokalnog dijalekta, iskrivljavanjem riječi "paklina", skupina se naziva i "Pakleni otoci", mada sam naziv nema veze sa nikakvim "paklom".

    • U ovoj otočnoj skupini, na zapadnom kraju, označen svjetionikom, nalazi se Vodnjak Veli (44 m), prema sjeverozapadnom kraju otočja je Vodnjak Mali, a sjeverno od njih hridi Karbun i Lengva. Dalje prema istoku slijede još otočići Travna, Paržanj i Borovac.
    • Do njih se nalazi najveći otok u skupini, Sveti Klement (94 m) na kojemu su, od istoka prema zapadu, tri naselja: Momića polje, Vlaka i Palmižana.
    • Ploveći uz njegovu sjevernu stranu nailazimo na otočić Škojić ispred uvale Vlake i hrid Baba ispred uvale Palmižane u kojoj je marina. Na hridi Babi nalazi se svjetionik.
    • Sa južne strane otoka Sveti Klement, štiteći uvalu Soline od južnih vjetrova, nalazi se otok Dobri otok, a dalje prema zapadu ispred uvale Vinogradišća otočić Stambedar i hridi Pločice.
    • Ploveći prema istoku od Svetog Klementa nailazimo na otočiće Gojca, Borovac (46 m), Planikovac (27 m), Marinkovac (47 m) i Jerolim (ili Sveti Jerolim, 22 m). Prolazi između otoka Sveti Klement, Borovac, Planikovac i Marinkovac nazivaju se redom Velo ždrilo, Malo ždrilo i Ždrilca.
    • Od otoka Hvara cijelu ovu skupinu otoka dijeli Pakleni kanal. Pred samim gradom Hvarom, nalazi se otočić Gališnik, a dalje prema jugoistoku ispred istoimene uvale se nalazi otočić Pokonji Dol označen svjetionikom. Mada sa suprotne strane kanala, ovi otočići također spadaju u navedenu skupinu.
    • Plovnost između otoka je otežana i opasna, zbog jakih morskih struja, posebica za juga i zbog brojnih hridi i grebena.

    Spomenik prirode


    • Prema Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske Paklinski otoci su zaštićeni spomenik prirode u kategoriji značajnog krajolika, kojim upravlja Županijska javna ustanova za gospodarenje zaštićenim dijelovima prirode.
      Otoci su, prema odluci Sabora SR Hrvatske pod zaštitom od 1972. godine.
    • Unatoč tome što se arhipelag nalazi pod zaštitom, naglašen je problem nelegalne gradnje na otocima, gdje se u uvalama grade pojedini ili čak skupine objekata. Iako se problem nelegalne gradnje javlja u manjoj mjeri nego na kopnu, s obzirom na osjetljivost prostora njegove se vrijednosti narušavaju.

    Biševo

    je otok u Jadranskom moru nedaleko Visa, poznat po svojoj Modroj špilji, Medvidinoj spilji, malom plavcu i pješčanim plažama. Površina mu iznosi oko 6 km2,
    a nalazi se 5 km jugozapadno od gradića Komiže, s kojim je tijekom čitave godine povezan brodskom linijom (prugom). Najviši vrh je Stražbenica, 239 m.

    Zanimljivosti


    • Samo 7 ljudi živi na Biševu tijekom cijele godine
    • Kišnica je glavni izvor vode
    • Biševo ima odlična vina
    • Glavna atrakcija – Modra Špilja – možete je posjetiti sa organiziranim vođenjem ili možete doći do nje sa ribarskim čamcem
    • Na Biševu ima jako lijepih pješčanih plaža do kojih se može doći ribarskim čamcem iz Komiže

    Zečevo

    je otočić u Jadranskom moru, u Hvarskom kanalu, kod Vrboske. Smješten je 2 km sjevero-istočno od mjesta Vrboske na otoku Hvaru, te spada u srednje dalmatinsku skupinu otoka. Smjer pružanja otoka je istok-zapad, tzv. "hvarski smjer".
     Klima je tipična sredozemna, pa je vegetacijski gledano otok smješten unutar mediteranskog klimata. Dužina obale otoka Zečeva je 1539 m te zauzima površinu od 113 288 m2.

    Zanimljivosti


    • Otok Zečevo uživa status zaštićenog krajolika od 1972. godine. Njegov status zaštićenog krajolika dodatno je reguliran Odlukom o mjerama zaštite zaštićenog krajolika
    • Zečevo je nenaseljeno, što isključuje veći antropogeni utjecaj na sastav flore i dinamiku vegetacije ovog otoka
    • Osim šarolikog flornog sastava, otok krasi i bogata raznolikost životinjskim vrstama sa visokom populacijom zečeva u prvom redu, po čemu je otok i dobio ime.