Ekologija je znanost koja proučava odnose među živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju, te utjecaj tog okoliša na njih.
Pojam ekologija prvi put je uporabio njemački zoolog Ernst Haeckel koji je pod pojmom ekologije smatrao "odnos živih organizama u dva pravca: prema njihovom organskom i neorganskom okolišu". Sama riječ dolazi iz grčkog oikos koji znači: okućnica, dom, mjesto za život.
Ekologija je široko područje koje obuhvaća mnogo poddisciplina. Uobičajena, široka klasifikacija, koja kreće od najniže do najviše razine složenosti, gdje je složenost definirana kao broj članova (entiteta) i procesa unutar sustava koji se proučava, jest sljedeća:
bihevioralna ekologija proučava uloge ponašanja u prilagodbama životinje da se prilagodi na svoj okoliš
populacijska ekologija proučava dinamiku populacija određene vrste
biocenologija (ili sinekologija) se usredotočuje na interakcije između vrsta unutar neke biocenoze (životne zajednice)
ekologija ekosustava proučava tokove tvari i energije kroz biotičke i abiotičke komponente ekosustava
ekologija sustava je interdisciplinarno polje usredotočeno na proučavanje, razvoj i organizaciju ekoloških sustava iz holističke perspektive
krajobrazna ekologija proučava procese i vezu između mnogo različitih ekosustava nekog područja ili geografski veće površine
evolucijska ekologija proučava ekologiju na način koji se eksplicitno fokusira na evolucijsku povijest vrsta i njihovih interakcija.
Ekologija se također može podijeliti prema području proučavanja, npr. na ekologiju životinja, ekologiju bilja, ekologiju kukaca itd.
Nacionalni parkovi
U Hrvatskoj danas ima 8 nacionalnih parkova, a to su:
Plitvička jezera
Proglašena su nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem se nalazi 16 jezera različite veličine
Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera.
Park je izrazit primjer visinskog raščlanjenja dinarskoga planinskoga sustava u reljefnom, geološkom,i klimatskom pogledu, biljnom pokrovu i životinjskom svijetu,Jedan od manje posjećenijih nacionalnih parkova u Hrvatskoj.
Proglašena su nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem se nalazi 16 jezera različite veličine
Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Park prirode je prostorno prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne ili nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima.
U Hrvatskoj danas ima 11 parkova prirode
Kopacki rit
Kopački rit je jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi. Ovo područje tijekom godine značajno mijenja svoj izgled, ovisno o intenzitetu plavljenja, pretežno iz Dunava, te mnogo manje iz Drave.
Parkom prirode proglašen je 1981. godine.Park se administrativno nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.Najviši vrh parka Sveti Jure s 1762 metra nadmorske visine ujedno je i najviši vrh planine Biokovo te treći najviši vrh u Hrvatskoj.
Zelena planina koja čuva leđa gradu Zagrebu.Čovjek je na Medvednici ostavio trag još prije 45 000 godina, kada su neandertalci obitavali u špilji Veternici.Danas je ona dom za 18 vrsta šišmiša.Ime planine čuva sjećanje da su ovdje u mnoštvu živjeli i medvjedi.
Park prirode Telašćica ističe tri temeljna fenomena: uvalu Telašćicu kao najveću i najsigurniju prirodnu jadransku luku, strmce, takozvane 'stene' Dugoga Otoka koje se uzdižu do 200 m nad morem i spuštaju u dubinu od 90 m, te slano jezero Mir, ljekovitih svojstava.
Jedno od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi. Nizinske poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena predstavljaju najreprezentativnije komplekse šuma listača u cijelom zapadnom palearktiku. Na europskoj karti „prirodnih posebnosti“
Slavonska planina – Papuk. Iz dubina nekadašnjeg Panonskog mora izdižu se na gotovo tisuću metara nadmorske visine vrhovi Papuka. Ovo geološki najraznolikije područje Hrvatske prvi je i jedini geopark u Hrvatskoj.
Najviša istarska planina, Učka, prostor je brojnih otisaka života čovjeka na planini i s planinom. Stoljećima se ovdje preživljavalo od stočarstva, ratarstva i šumarstva. Park prirode je proglašen zaštićenim područjem 1999. godine.
Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. To je jezero zapravo krško polje ispunjeno vodom i rijedak primjer kriptodepresije. U parku je zabilježeno oko 235 vrsta ptica,od čega 102 gnjezdarice dok je ostalima jezero odmorište prilikom selidbe ili zimovalište.
Gorsko-planinski masiv Žumberačkog i Samoborskog gorja jedan je od najrjeđe naseljenih prostora u Hrvatskoj. Život ovdje nikad nije bio lagan. Jedini način bilo je živjeti u skladu sa zakonima prirode. Kroz tisućljeća prisutnosti ljudi su ovdje uspjeli očuvati tu ravnotežu
Velebit je, gledajući iz zraka, gorostasni kameni bedem međaš kopna i mora.Splet krševitih ponikava, grebena, kukova, dolina, hrptova i vrhova koji plijeni bioraznolikošću i ljepotom.
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Nalazi se 14 km prema jugu od otoka Korčule.Upravnom podjelom pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Ljudske aktivnosti dovele su do izumiranja raznih biljnih vrsta, ali i životinjskih. U Hrvatskoj postoji nekoliko zaštićenih životinjskih vrsta od kojih su najpoznatije:
Vuk
Vukovi žive u velikom broju najrazličitijih okoliša.Zahvaljujući svojoj velikoj prilagodljivosti,uspijevaju živjeti u ledenim područjima Arktika, kao i u pustinjama sjeverne Amerike i centralne Azije.Na vrhu svakog čopora je par alfa, mužjak i ženka. Odmah ispod njih po zapovijednom lancu je beta, a najniži vuk je omega.Vukovi (za razliku od domaćih pasa) spolno sazrijevaju tek s dvije godine i za to vrijeme ostaju s roditeljima.
Sredozemna medvjedica,vjerojatno najrjeđi perajar,ali i jedan od najugroženijih sisavaca na svijetu.U Jadranskom moru je poznata od najstarijih vremena, pa su joj različiti narodi i autori nadjenuli i različita imena kao dalmatinska medvjedica, jadranska medvjedica, morski fratar, morski čovjek i Adriana.[
Dupini su najčešće veliki između 1,5 i 4 metra dugi,dok orke dosižu, kao najveći dupini,čak do 8 m.Tijela su im hidrodinamički oblikovana, prilagođena brzom plivanju.U glavi imaju okrugli organ (često nazvan dinja) koji je dio njihovog organa za eholociranje.Kod mnogih vrsta je čeljust jasno izražena i tvori izduženi "kljun".Kod više vrsta čeljust ima veliki broj zubi.
Obični ris ili eurazijski ris je najveća mačka u Europi pa i na hrvatskom tlu. To je vrsta iz roda risova unutar porodice mačaka. Kad se u Hrvatskoj kaže 'ris', u pravilu se misli upravo na ovu vrstu.
Macaklin je strogo zaštićena životinjska vrsta koju možemo naći na otoku Lošinju. Ove zanimljive životinjice dijele se na dvije vrste, na kućnog macaklina i zidnog macaklina. Macaklin je prvenstveno noćna i bezopasna životinja, a ugrožavanje njegovog života ili njegovog staništa zakonom je zabranjeno.
Periska je školjkaš iz porodice lepezastih školjki.Endemična je vrsta Sredozemnog mora, a u zapadnom Sredozemlju suočena je s masovnim izumiranjem koje je započelo 2016. godine i širi se od tada. Periska se nalazi na popisu strogo zaštićenih vrsta Republike Hrvatske i postoji propisana visina naknade štete uzrokovane vađenjem periske iz mora
Danas su mnoge životinje u opasnosti od izumiranja,a najćešći razlog njihovog izumiranja je čovjek.
Ovo su neke od životinja koje su izumrli zbog ljudi:
Utjecaj otpada na okoliš
Zemlja je mali planet, ali je zatrpan velikim količinama smeća. Ljudska vrsta
konstantno proizvodi sve veće i veće količine, postepeno sve opasnijeg i
složenijeg otpada. Nakon što se odbaci u okoliš, velika većina otpadnih tvari se
vrlo sporo razgrađuje. Problem postupanja s otpadom naša civilizacija je
potpuno zanemarila. A to svakim trenutkom postaje sve veći problem.
Nerazvijene zemlje poput Kine, Indije i drugih sličnih zemalja, opterećene su
velikim količinama vlastitog otpada, ali usprkos tome i dalje uvoze otpad iz
drugih razvijenih država.
Ako se malo vratimo unatrag i zavirimo u povijest, možemo vidjeti da tad,
ljudska aktivnost, nije značajno utjecala na okoliš. Tek mnogo vremena poslije,
dok je došlo do razvoja industrije, taj se problem pojavio i postaje sve veći.
Razvojem industrije, naš način života se poboljšao i povećano je blagostanje
koje ima brojne prednosti, ali i mane, jer se tako povećala količina i štetnost
opada.
U Hrvatskoj godišnje nastane otprilike oko 9 milijuna tona otpada. Dok se
preračuna ispada dvije tone po svakom stanovniku Hrvatske. Količina raste
svake godine za 2%.
Utjecaji otpada na okoliš (biosferu) i na ljudski organizam tj. zdravlje su
dugogodišnji upravo zbog dugotrajne razgradnje razgradivih komponenti
otpada. Najveći problem se pojavljuje kod odloženog otpada. Možemo ih
podijeliti na:
utjecaj na vode mijenja se kakvoća i kvaliteta podzemnih i nadzemnih voda
utjecaj na zrak staklenički plinovi utječu na promjene klime, mijenja se
lokalna kakvoća zraka , pojačava se rizik od požara i eksplozija
utjecaj na tlo mijenjanje kakvoće i kvalitete tla
Utjecaj prometa na okoliš
Promet s jedne strane odgovara sve većim zahtjevima tereta i putnika, a s druge strane je povezan s rastućim promjenama u okolišu. Utjecaj prometa na okoliš je jako negativan i jasno je da sadašnji prometni sustavi nisu održivi u odnosu na okoliš.
Nepovoljan utjecaj prometa na okoliš rezultira i onečišćenjem tla, vode i zraka, pojavom buke i vibracija te ukupnim negativnim djelovanjem na okoliš.
Osim toga, promet uzrokuje vizualnu degradaciju gradskog i prirodnog prostora, zauzima zelene površine i vitalne dijelove prostora u nekim ionako prenapučenim područjima.Sve vrste prometa, cestovni, željeznički, pomorski i riječni te zračni promet, imaju znatno štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi.
Onečišćenje u Splitsko-Dalmatinskoj Županiji
Povremeno ćete se sresti sa fotografijama smećem zatrpanih uvala, plaža, riva u Dalmaciji. Radi se o otpadu koji morskim strujama stiže iz Albanije,Crne Gore i Grčke.
Zagađenje za sobom nosi probleme kao što je moguće smanjenje broja turista. To predstavlja vrlo ozbiljan problem, jer turizam, ponajviše čistoća i ljepota mora uvelike financijski pridonosi županiji.
Očuvanje okoliša
U današnje vrijeme zagađenje okoliša je zastupljenije nego ikad zbog velikog razvoja u industriji početkom 20. stoljeća koji se ubrzano dešava posljednjih nekoliko stoljeća. Ljudi sve manje brinu za prirodu, ne misleći na sva njena bogatstva.Na svu sreću takav način razmišljanja nije zastupljen u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ali ipak treba biti oprezan. Poticanjem ljudi na ekološku svijest pridonosimo prirodnim bogatstvima te osiguravamo da područje u kojem živimo bude ekološki čisto
