Amazona

O Amazoni

Amazonska prašuma, šuma nad šumama, pokriva područje 40% cijele Južne Amerike. Prolazi teritorijama Brazila, Gvajane, Venezuele, Kolumbije, Perua, Bolivije, Ekvadora i Surinama i kada bi taj prostor bila jedna država, bila bi deveta po veličini. Istodobno sadrži 25% svih šuma na svijetu. To je čarobno, vlažno i tamno mjesto bez godišnjih doba. Postoje samo vlažna i manje vlažna razdoblja. Dan najčešće počinje vedro i sunčano, oko podneva stvaraju se oblaci iz kojih se poslije podne izliju litre i litre kiše i izleti stotine i stotine munja i gromova. Ta je prašuma jedan veliki stroj koji stalno radi za sve nas. Jedan je od najvećih proizvođača kisika na majčici zemlji. Stoga zabrinjava veliko uništavanje njenih šumskih prostranstava. Dok čitate ovaj članak, uništit će se područje prašume veličine 150 nogometnih igrališta.

Život u Amazoni


Osim indijanskog stanovništva, od kojih mnogi nikada nisu došli u dodir s civilizacijom, i koji su predstavnici ljudi, živi tu 750 vrsta biljaka, 125 vrsta sisavaca, 400 vrsta ptica, 100 vrsta gmazova i 16 vrsta vodozemaca. Mnoštvo vodenih površina idealan je dom za 2500 do 3000 vrsta riba od 6650 koliko ih živi na cijelome svijetu. Ima deset puta više riba nego u cijeloj Europi. Naravno da ne možemo nabrojiti sav prirodni svijet, no ipak možemo spomenuti neke stanovnike tih prostora. Od riba najviše se spominju pirane zbog svojih oštrih zubića i velike proždrvljivosti, ali ima tu riba dužih od tri metra i težih od 150 kg (paiche), dvodihalica koje u sušnim vremenima dišu plućima i električnih jegulja koje svojim udarom mogu onesvijestiti odraslog čovjeka. U vodama borave i kajmani (vrsta krokodila), riječni delfini i velike kornjače, a uz obale se skrivaju i vrebaju najveće i najagresivnije zmije na svijetu koje mogu narasti i preko deset metara (anakonde). Tlom vladaju jaguari, ali se čak i oni sklanjaju s puta sitnim vatrenim mravima koji u svojim pohodima uništavaju sve živo na putu. S okolnih grana dopire kreštanje ara i ostalih šarenih papiga i ptica, a kolibrići svojim brzim zamasima minijaturnih krila stvaraju vrtloge u zraku. Tapiri se probijaju kroz gustiš, a mravojedi traže mravinjake u kojima ne borave vatreni mravi. Šišmiši u grozdovima vise u dubokoj sjeni drveća i ima ih svih vrsta i veličina. Jedni se hrane cvjetnim peludom, drugi voćem, treći kukcima, a oni najkrupniji glodavcima i pticama. Jedna vrsta šišmiša hrani se ribama. Za one koji napadaju ljude još nismo čuli, ali tko zna.

Informacije za turiste

-klima je tropska kišna što znaći da je vrijema stalno toplo i vlažno
-Amazona je nastanjena domorocima koji nisu uvijek prijateljski nastrojeni
-zbog tropske vlažne klime prašuma je nastanjena životinjama koje mogu biti čak i pogubne za turiste