Digitalizacija igara

O igrama

Igre postoje od davnina da nas zabave. One su stare otprilike kao i samo čovječanstvo. Godinama su se razvijale u kompleksnije i praktičnije. Ono što ih čini zanimljivima i nastavlja njihov napredak je adrenalin koji tjera igrače da igraju dok k ne pobijede pa ponovno dok im ne dosadi. Čovječanstvo bi vjerojatno bilo puno depresivnije i puno bi se sporije razvijalo da nije igara. Igre su se također razvile do točke gdje ih nazivamo sportom. Neke igre su intelektualnog tipa pa je potrebno razvijati strategije koje će biti bolje od protivničkih i osigurati pobjedu. Naravno, ne zahtjevaju sve igre strategije jer neke su igre smišljene da igračima više radi tijelo nego um. Najbolji primjer takvih igara su discipline u Olimpijskim igrama. Do pobjede se dolazi treniranjem i spremanjem tijela na izazov koji je na putu do uspjeha. Razvoj igara od onih najstarijih do najmodernijih pa preko tradicionalnih do danas najpoznatijih i onih koje su se istakle u povijesti da su zavrijedile biti zapamćene.

Logo OI

Olimpijske igre i njihova digitalizacija

Olimpijske igre su skup igara/sportova koja su se počele održavati u Grčkoj u čast boga Zeusa te su se održavale svake četvrte godine u grčkom gradu Olimpiji. Pobjednici su dobivali maslinov vijenac, a prvi poznati olimpijski pobjednik bio je Koroibos, koji je pobjedio u sprintu 776. godine prije Krista. Na olimpijskim igrama 776. prije Krista sudionici su se natjecali samo u sprintu i konjskim utrkama. Kasnije je tomu dodano i trčanje na duže staze te sprint s oklopom. Utrke bojnih dvokolica i borilački sportovi, primjerice, boksanje i hrvanje uskoro su postali redovitim disciplinama.

Glavni pokretač modernih olimpijada bio je francuski barun Pierre de Coubertin (1863.-1937.) koji je 1894. godine sazvao međunarodnu konferenciju u Parizu i ona je podržala obnovu igara. Olimpijske su se igre od 1896. godine prilično promijenile. Tako se, primjerice, na njima u početku nisu natjecale žene, a mnoge su se discipline pojavile ali i nestale (npr. potezanje konopca). Zimske olimpijske igre održavaju se od 1924. godine, a atletika je i dalje središnji događaj na Ljetnim olimpijskim igrama. Olimpijske igre su natjecanja između sportaša u pojedinačnim i ekipnim disciplinama. U ekipnim disciplinama svaka država, sudionica Igara, smije poslati samo jednu ekipu.

Suprotno ideji olimpizma, sudbina OI modernoga doba često je ovisila o različitim društvenim i političkim događajima. Zbog dvaju svjetskih ratova nisu održane OI 1916 (Berlin), 1940 (Helsinki) i 1944 (London), a one u Berlinu 1936. iskoristio je A. Hitler za promociju svoje ideologije i njemačke vojne moći. Simbol otpora rasizmu je bio Jesse Owens. On je osvojio četiri zlatne medalje, 3. kolovoza pobjeđuje na 100 m, 4. kolovoza u skoku u dalj, 5. kolovoza na 200 m, te 9. kolovoza 1936., kao član štafete (Jesse Owens, Ralph Metcalfe, Foy Draper i Frank Wykoff) trijumfira na 4 x 100 m

Jesse Owens

Svjetske ženske igre su višešportsko natjecanje koje je bilo pokrenuto zbog toga što su žene bile malo zastupljene na Olimpijskim igrama. Organizirale su ih Alice Milliat i Međunarodni ženski športski savez (FSFI). Nosile su naziv "olimpijskih" sve dok se tomu nije usprotivio Međunarodni olimpijski odbor, nakon čega su nosile nazive Svjetskih ženskih igara. Održale su se četiri puta između 1922. i 1934. godine.

Za sve discipline, svih sportova zastupljenih na Olimpijskim igrama, slavodobitnicima, pojedinačnim i ekipnim, dijele se medalje: za prvo mjesto zlatna medalja (u stvarnosti je to srebro presvučeno zlatom), za drugo mjesto srebrna medalja a za treće mjesto dodjeljuje se brončana medalja. Ovaj način dodjele odličja uveden je na Olimpijskim igrama u Londonu, 1908. Na prvim modernim Igrama, 1896. godine u Ateni, medalje je primalo samo dvoje prvoplasiranih, a na Igrama 1900. i 1904. godine odličnicima su se dodjeljivale raznorazne nagrade i pokali

Dolaskom televizora omogućeno je digitalno praćenje OI. Tako se svake godine se skuplja sve više pratitelja Olimpijskih igara preko mnogih platformi. Mogu se gledati nastupi kojiko god puta to poželimo. Ljetne OI su nešto popularnije od zimskih, a to se može odrediti pomući digitalizacije. Analizom gledatelja je moguće odrediti i koja je najgledanija disciplina... Digitalizaciju OI najbolje uočavamo na zadnjim igrama u Tokiu. One su umjesto 2020. održane 2021. Osim praćenja igara bez dolaska na lice mjesta, mogli smo vidjeti digitalne djelove ceremonije otvaranja igara. Ovo je malen korak digitalizacije, ali u budućnosti ćemo zasigurno vidjeti napredak digitalizacije i otkriti njenu istinsku ljepotu.

Utrka žena

literatura:

  • http://www.skole.hr/povijest-olimpijskih-igara/
  • https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=45045
  • https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetske_%C5%BEenske_igre
  • https://hr.wikipedia.org/wiki/Olimpijske_igre