Split je posljednjih nekolika godina stekao naziv popularnog turističkog odredišta u kojemu se gosti zadržavaju više dana, i nije samo tranzitni grad.
Prema podacima ECM-a, organizacije koja okuplja oko 120 velikih turističkih gradova Europe, Split je imao najveći godišnji postotak rasta broja dolazaka i noćenja turista. Postao je turistička hit destinacija, posebno mladih. Prosjek zadržavanja turista u Splitu je 3,5 dana. Najviše ih dolazi iz Njemačke. Slijede Francuzi, Talijani te Britanci, potom Španjolci i gosti iz SAD-a. Za uređenje grada, Split je dobio niz domaćih i međunarodnih nagrada turističkih, gospodarskih i drugih asocijacija.
Splitski turistički rast ne prestaje zadnjih deset godina, izuzev 2009. godinu kada je bilo nešto manje dolazaka gostiju zbog Recesija. Split je u 2012.. godini ostvario rekordne turističke rezultate – ostvareno je 280.207 turističkih dolazaka, što je 9% više nego u 2011. godini, a 749.168 noćenja je porast od 12 %. Ovaj pomak u turističkim podacima otkriva i ukidanja višegodišnjeg poimanja splitskog turizma kao tranzicijskog odredišta. To se pripisuje velikoj ponudi sadržaja.
Dolaskom Hrvata u VII. stoljeću na obale Jadranskog mora plovidba i brodogradnja postaju profesionalnim zanimanjem. Nešto kasnije grade se brodovi sa 2 – 3 jarbola, koji su se s malim preinakama lako i brzo pretvarali u ratne brodove. Tek u XII. stoljeću brodovi su dobili kormilo na krmi u svrhu lakšeg upravljanja. Već su tada postojale različiti oblici za različite namjene, ali se najdulje zadržao oblik uskog, niskog i dugog broda na vesla, s dodatkom jedra, preuzetog od Liburna, od IX. sve do XVI. stoljeća. Tek tada se oblik broda mijenja i prelazi u širok, obal i viso, s više jarbola i jedara, koji je zahtijevala oceanska plovidba.
Uzgajaju se ponajviše masline
Sinj je poznat po kupusu
Makarska po maslinama
Imotski po grožđu i smokvama
Vrgorac po jagodama