Sisavci
Od domaćih sisavaca ističe se domaća ovca (Ovis aries aries) od koje i potječe naziv za dalmaciju (dalma/delma - ilirski).Ovce su bile pogodne za uzgoj u stadima i othranile su ovo područje, kao i okolno.Ona je često i vjerski motiv.
Još jedna plemenita domaća životinja jest i magarac (Equus africanus asius).On je služio kao prenositelj mjesto konja na ovim područjima i na njihovim su leđima ljudi preživljavali.Razlog tomu je posebna prilagođenost magarca na život u kamenitim,neravnim područjima.Ta prilagođenost se manifestirala u obliku posebnih kopita.U narodu se prenose i anegdote iz svakodnevnog života s ovim simpatičnim, korisnim životinjama.
Čagalj (Canis, iz skupine Canis aureus) koji naliči vuku dugo je bio glavna prijetnja seoskim posjedima i životinjama kaoje su ondje prebivale, no kretanjima vukova pod utjecajima rata to se promijenilo.Osobito u zadnjim godinama vukovi sve više ugrožavaju uzgojitelje.Sve češći su i napadi na ljude.Međutim, problem i nije autohtona siva vrsta, već uvezena bijela vrsta vuka.Oni su zakonom zaštićeni od lova.
Dobri dupini (Tursiops trunccitus) jedna je od najrasprostranjenijih brsta dupina, a zajedno s kratkokljunim (Delphinus delphinus) čini vrste koje prebivaju u Jadranskome moru.Njihova iskrana je sastavljena pretežno od ribe zbog čega u potrazi za njom u priobalnim područjima se mogu dovesti u opasnost.Naime, nerijetko dupini stradaju prilikom zaplitanja u ribarske mreže.No to im nije jedina prijetnja jer zagađenje mora zahvaća sve organizme koji u njemu prebivaju, a njihova eholokacija je također smetana bučnim radom brodskih motora.Oni su također zakonom zaštićeni.
Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) je samo još jedna od niza ugroženih životinja.Ipak ona se nalazi u nešto goroj situaciji zbog toga što, s iznimno niskim brojem jedinki, je gotovo izumrla.Izgledom piliči običnom tuljanu, a viđana je na području otoka Visa, Biševo.U Hrvatskoj je poznata i pod nazivima 'Morski čovik','Morski medvid' i sl.
Ribe i Školjkaši
Mekousna pastrva (Salmothymus obtosiostris ssp. salonitama)je endemska vrsta Jadra zbog čega je pažena i motrena kako ne bi došlo do opasnosti istrebljenja.Na to područje je i uvezena kalifornijska pastrva (Salmo gairdneri ssp.iridens).
Jegulja (Anguilla anguilla) iz porodice jeguljki nastanjuje obalu Jadranskog mora.Zmijolikog oblika, mnogima zapada u oko.To je noćno stvorenje koje preživljava sve do razdoblja puta u Sargaško more gdje dostiže spolnu zrelost i mrijesti se, da bi na poslijetku uginula.
Škarpina (Scorpaena scorta) poznata po svojim otrovnim bodljama i karakterističnom izgledu crvene boje, i iako neugledna, važan je dio ovdašnje prehrane.Što više time što obiluje jodom kao riba stjenovitih i šljunkovitih prebivališta.
Plemenita periska (Pinna nobilis) glasi kao najveći školjkaš na Zemlji, pa tako i Jadranskog mora.Naraste do 1 metar.Zbog prekomjerna vađenja u svrhe prehrane i dekoracije zadobila je status ugrožene vrste i postala zakonom zaštićena.
Kamenice (Ostrea eoulis) također je ugrožen školjkaš, a može se naći kao amonikla ili uzgojna vrsta.Poznata je i tražena po snažnom učinku afrodizijaka.
Gmazovi
Macaklin (Gekkonidae), iliti gekoni, su najmnogobrojnija skupina guštera.Razlikuju se noćne i dnevne vrste, kao i pojedine vrste koje imaju prijanjalke na nožicama dok druge pripadaju onima sa kandžicama.U Hrvatskoj su pozante dvije vrste : Zidni macaklin(Torentola mauritanica) i Kućni macaklin(Henidactylus turcicus)
Zelembać (Lacerta vidis) je autohtona vrsta Jugoistočne Europe gdje prebiva i na području Hrvatske.Vrlo je prilagodljiva vrsta s malo prijetnji zbog čega je svrstana i među najmanje ugrožene vrste, s niskim prioritetima prezervacije.
Blavor (Psuedopus apodus) zmijolik je gušter, žućkaste boje, koji za ljude ne predstavlja prijetnju, no često je usmrćivan.Razlog tome je česta zamijena s raznim smrtonosnim zmijama.Oni su zapravo ljudima veoma korisni s obzirom na svoju ishranu.Također, jedna su od rijetkih vrsta guštera koji legu jaja.
Poskok (Vipera ammodytes) is porodice ljutica, iznimno je otrovna zmija - najotrovnija europska vrsta zmija.Lako je prepoznatljiva prema intikantnom uzorku na leđima,trokutastoj glavi i malenom roščiću koji se nalazi na vrhu njuške poskoka.Sve zmije su u Hrvatskoj pod Zakonom o zaštiti prirode zaštićene od nepotrebnog ubijanja.
Riđovka (Vipera berus), u narodu zvana i Šarulja, također je ljutica.Iako spada u tu skupinu, njen otrov nije smrtonosan za čovjeka.Riđovka je najrasprostranjenija zmija koja uglavnom živi u kolonijama.Također je zakonom zaštićena u Republici Hrvatskoj.
Ptice
Češljugar (Carduelis earduelis) je vrapčarka iz porodice zeba te se u često još naziva i grdelinom i štigićem (njem. Stieglitz).Nastanjuje se na prostoru gotovo cijele Europe.Malena je to ptica lijepog pjeva koja se često drži u zatočeništvu kao kućni ljubimac.
Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meissn)- Grivna ; (Alectoris chucar)- Čukar pripada opreznim, vrlo strašljivim pticama.Ona je uvijek u pokretu, a mladuncima ove vrste kanibalizam nije stran.Često obitava i na području Cetine.Usto, ponosi se i titulom simbola dalmatinskog lovstva.
Sivkasta bjeloguza (Oenanthe oenanthe) strogo je zaštićena vrsta koje je poznata i na prostorima Parka prirode Biokovo, gdje živi na velikim visinama.Naziv proizlazi iz nježnih boja perja ove ptice.
Sivi ždral (Grus grus) ptica je selica.Ova vrsta ždrala rijetka je močvarna vrsta koja obitava i u Republici Hrvatskoj.Zahvaljujući velikom rasponu krila, iznimno su vješti u umijeću letenja.
Crne žune (Dryocopus martius) su najveće djetlovke.Perje im je potpuno crno s iznimkom žarkog, crvenog tjemena.Park šuma Marjan se ponosi ovim pticama koje su zakonom zaštićene oz izlova.
Zaštićene vrste
Žuta lužarka rasprostranjena je na području Europe, a u Hrvatskoj u primorju.Cvate žutim cvjetovima-sličnim šafranu.Pristaje joj podneblje u kojem raste kao ukrasno bilje.Otporna je i raste u kamenjarima i suhozidima na suhom.
Rešetkasta mrižnica(Limonium cancellatum) strogo je zaštićena vrsta.Jednogodišnja ili dvogodišnja je biljka za koju glasi da ima učinke lječenja.
Posidonija(Posidonia oceanica)je morska cvjetnica koja se jedino može naći u Sredozemnom moru. U sjevernom Jadranu gdje je prozirnost mora manja, livade posidonije sežu do najviše 20 m dubine.Raste na sedimentnom dnu te preferira bistrija podučja s puno sunca kako bi se mogao odvijati proces fotosinteze.Važnost posidonije je u tome što obogaćuje more kisikom, pruža sklonište brojnim morskim organizmima te pruža zaštitu od erozije morskog dna jer veže sediment.
Jadranski bračić pripada skupini smeđih alga i može se naći jedino u Jadranskom moru, pogotovo u njegovom sjevernom dijelu.Uglavnom je tamnosmeđe do maslinastosmeđe boje. Nastanjuje čista i bista područja pa je stoga prirodni pokazatelj čistoće mora.
Smilje(Helichrysum italicum) ima veliki rod jednogodišnjeg raslinja, trajnica, polugrmova i grmova iz porodice glavočika.Smilje nazivaju i „biljkom koja nikada ne vene“, a koja dugo i lijepo miriše.Danas se uzgaja zbog ulja koje je na cijeni, no ona i polako opada.
Gospodarski važne biljke
Maslina je vrsta koja je itzimno izdašna i izdržljiva, a samim time, na ovim nezahvalnim područjima, je izvor zdravlja i uspjeha.Vrste koje su se udomaćile ovdje su : Oblica, Levantika, Lastovka i Drobnica.Prilagodile su se uvjetima s izobiljem sunca i s kamenjarskom podlogom.One proizvode neopisivo kvalitetno ulje koje nije traženo samo u Europi već i u cijelome svijetu.
Grožđe je također hraniteljica južne dalmacije.To je bilo jasno za vrijeme pojave bolesti i štetnika u drugoj polovici XIX. stoljeća te masovnih iseljavanja s ovih područja uslijed stradanja vinograda.Najpoznatije sorte crnoga su Plavac mali crni, ali i merlot crni, plavina, i dr. , a od bijelih sorta grožđa su poznate maraština, cetinjka bijela, zlatarica i ostale.
