Boranka

Savez izviđača Hrvatske pokrenuo je ovu akciju u 2018. godini kako bi pomogao u obnovi požarima opustošenih područja Dalmacije. Hrvatske šume su osigurale sadnice, opremu za sadnju i stručni nadzor, a u kampanju su se uključili brojni drugi sponzori, partneri i pokrovitelji. U dva mjeseca pošumljavanja je sudjelovalo oko 2500 volontera iz cijele Hrvatske i šire koji su possdili preko 25000 novih stabala u sadnicama, sjemenu i žiru.

Također su organizirane i edukativne kampanje u školama i vrtićima u kojima je sudjelovalo preko 5000 djece koja su učila o važnosti šuma, zaštiti prirode, utjecaju klimatskih promjena, a mnogi od njih su i sami posadili svoje sadnice.

Od drveća izgorenog u ljetnim požarima proizvode pepeo koji postaje jedinstveni sastojak u proizvodnji bojica nazvanih Boralice.Pomoću njih će svatko moći nacrtati vlastito drvce, fotografirati ga i postaviti na web stranicu www.boranka.hr te tako sudjelovati u stvaranju virtualne šume. Što će virtualna šuma više rasti, to će volonteri Izviđača saditi više pravih sadnica na požarištima oko Splita i Solina.

Akcija je osvojila i brojne nagrade poput nagrade za najbolju neprofitnu kampanju u 2018. godini na međunarodnoj konferenciji Impact 2019. i prvo mjesto na Međunarodnom festivalu medijskih trendova za najbolju iskustvenu kampanju 2018. godine. Organizatori kampanje za 2019. godinu najavljuju još više aktivnosti za volontere. Planiraju uključiti preko 4000 novih volontera te posaditi 40-ak tisuća novih stabala.

Urbana šuma

Projekt arhitekata Ivana Jurića, Mirjane Radoš, Marina Kaliterne i Luke Mužinića iz biroa poznatog splitskog arhitekta Ante Kuzmanića službeno je nazvan ‘’Žnjan 3.0’’, ali u javnosti već je poznat kao “Urbana šuma”.

Izabran je kao najbolji na projektnom natječaju za izradu stručnih rješenja za područje Žnjanskog platoa te za kontaktne zone Trstenička uvala i Duilovo u Splitu između 12 prijavljenih radova.

Uključuje uređenje prostora površine 43,6 hektara, uz područje Žnjana obuhvaća obližnje zone Trsteničku uvalu i Duilovo, ukupna dužina morske obale je 4,1 km, a tema urbanog parka, odnosno gigantskog gradskog vrta je spoj u kojem se prepliću suvremenost i tradicija.

HOLISTIC

Splitsko-dalmatinska županija najugroženija je županija u Hrvatskoj po pitanju požara i svake godine štete se mjere u milijunima eura. Splitsko-dalmatinska županija, naime, nositelj je strateškog projekta HOLISTIC (Holistički model integralne zaštite od šumskih požara) vrijednog oko 10 milijuna eura koji je financiran iz fonda Europske unije.

Jedan od najvećih projekata u Hrvatskoj u vezi sa zaštitom okoliša, nakon početne ideje osmišljen je na splitskom FESB-u pod stručnim vodstvom prof. dr. Darka Stipaničeva. Svrha projekta je prevencija i ublažavanje prirodnih rizika s posebnim naglaskom na požare i potrese. Glavni ciljevi su razvoj sustava za vatrogasnu prevenciju, razvoj obnovljivih izvora energije (korištenje biomase) te razvoj prevencije i nadzora u slučaju potresa.

Program je sufinanciran od strane Europske unije, i to iz IPA Adriatic programa prekogranične suradnje. Provodili su ga tri godine partneri iz 8 zemalja, među kojima je i Hrvatska. 9,3 milijuna europskih kuna utrošena su, između ostalog, na vatrogasna vozila, opremu, video nadzor šumskih područja, istraživanja utjecaja potresa na javne zgrade. HOLISTIC projekt je strateški važan, funkcionalan i bila bi prava šteta da ne zaživi u punom opsegu.

Ostali projekti

Hrvatske šume u zaštitu šuma od požara svake godine ulažu oko 100 milijuna kuna. Sezona pojačane zaštite od požara (protupožarna sezona) traje od 1. lipnja do 15. rujna, a ovisno o vremenskim prilikama može se i produžiti. U tom razdoblju promatračka služba, ophodnje i interventna skupina 24 sata nadziru šume i područja visokog rizika. Čini se sve kako bi se rizik što je moguće više smanjio, a tome svakako pridonose mjere koje se provode unutar svake šumarije.

A di si ti? - naziv humanitarnog buvljaka od organizacijom udruge "MoSt". U nizu radnih subota sudjelovalo je oko 200 volontera koji su izvlačili posječena debla iz park-šume Marjan. Pozitivna atmosfera, radni elan i sunčani dani bi trebali biti motivacija svim građanima da sudjeluju u ovakvim akcijama i pridonesu svom gradu.

Kroz projekt "Čista i uređena Turska kula" godine 2015. su volonteri očistili i uredili Tursku kulu. Trebalo im je pola godine (za 25 hektara), a park je sada očišćen od komunalnog i biološkog otpada te omogućava posjetiteljima prohodnost, vidljivost i šetnju po svim djelovima bez straha.