Dva velika pokretača potražnje za hranom - stanovništvo i prihodi - su u porastu. Očekuje se da će svjetska populacija doseći 9,1 milijardu ljudi 2050. godine, u odnosu na 7,4 milijarde 2016. godine. Poljoprivrednici na globalnoj razini moraju povećati proizvodnju hrane za 70 posto u usporedbi s razinom iz 2007.

Kako bi zadovoljili potrebe veće populacije, navodi se u izvješću Prehrane i poljoprivrede Organizacija Ujedinjenih naroda. Pokretanje potražnje za hranom također je porast globalne razine dohotka, posebno onih u zemljama u razvoju. Kao rezultat, ove će zemlje moći proširiti prehranu s više proteina. "Kako rastu prihodi, sklonost potrošača prelazi s pšenice i žitarica na mahunarke, a zatim na meso, uključujući piletinu, svinjetinu i govedinu", kaže David Widmar, ag ekonomist Sveučilišta Purdue. Drugačiji se trend pojavljuje u visoko razvijenim zemljama s više zdravstveno osviještenog stanovništva. Fokus na usjevima na bazi škroba poput kukuruza prebacit će se na više biljnih proteina poput soje i drugih mahunarki, kaže Derek Norman, voditelj korporativnog rizičnog kapitala u tvrtki Syngenta Ventures, koja pomaže u podršci drugim tvrtkama koje dijele svoju viziju proizvodnje više usjeva s manje resursa.

Znanstvenici trenutno rade na masu koje je 100% uzgojeno u laboratoriju sto je puno vise ekološki prihvatljivije radi smanjenje emisije stakleničkih plinova. Trenutačno uzgajanje mesa na ovaj način je još preskupu.