ASTRONOMIJA
Astronomija je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru.
Jedna je od najstarijih djelatnosti.
Riječ astronomija potječe iz starogrčkog i u slobodnom prijevodu znači „zakon zvijezda".
Razvila se iz praktičnih potreba i zadržala je i dalje taj svoj značaj.
Astronomija se bavi opažanjem i objašnjavanjem pojava izvan Zemlje i njezine atmosfere.
Proučava porijeklo, razvoj, fizička i kemijska svojstva nebeskih tijela,
zvijezda, crnih rupa, zvjezdanih sustava, itd.
Izvanredno dug razvoj astronomije kao egzaktne prirodne znanosti,
niz otkrića i uspjesi što ih je postizala u ispravnom tumačenju prirodnih
pojava omogućili su da se pravilno ocijeni njezina uloga pri upoznavanju svijeta koji nas okružuje.
Astronomiju treba razlikovati od astrologije,
jer je astrologija pseudoznanost o predviđanju ljudske sudbine promatranjem
putanja zvijezda i nebeskih tijela.
PODJELA ASTRONOMIJE
PODJELA PREMA PREDMETU PROMATRANJA:
Astrobiologija proučava nastanak i evoluciju bioloških sustava u svemiru.
Astrognozija je grana astronomije koja se bavi vještinom prepoznavanja zviježđa i nebeskih objekata.
Astrofizika s kozmologijom se bavi proučavanjem fizike svemira, uključujući luminozitet, gustoću,
temperaturu i kemijski sastav zvijezda, nastanak i evoluciju galaksija, svojstva međuzvjezdanog prostora, svojstva crnih rupa i drugih pojava na nebu.
Astrometrija i sferna astronomija se bavi proučavanjem putanja nebeskih tijela u svemiru i njihovim promjenama, određuje koordinatne sustave i proučava kinematiku nebeskih tijela.
Kozmologija proučava porijeklo i razvoj svemira kao cjeline.
Galaktička astronomija bavi se proučavanjem strukture i dijelova naše galaktike - Mliječne staze.
Galaktička formacija i evolucija proučava formiranje zvjezdanih sustava (galaksija) i njihov razvoj.
Izvangalaktička astronomija bavi se proučavanjem tijela izvan Mliječne staze.
Nebeska mehanika proučava gibanje nebeskih tijela pod djelovanjem sile, te stanje ravnoteže samih tijela
Planetarne znanosti proučavaju planete Sunčevog sustava.
Stelarna astronomija proučava zvijezde.
Stelarna evolucija proučava razvoj zvijezde od njezina stvaranja do svršetka.
Stelarna statistika istražuje statističkim metodama prostorne i vremenske raspodjele svemirskih tijela i njihovih gibanja, bilo da je riječ o zvijezdama ili nekim drugim objektima u galaktikama, ili pak o bilo kojim drugim objektima u nekom dijelu svemira.
Teorijska astronomija koristi se podatcima astrometrije i nebeske mehanike te povezuje položaj tijelâ na nebeskoj sferi s njihovim mehaničkim svojstvima, da bi se iz opažanja odredile prave staze tijela, ili obratno, iz pravih staza proračunali prividni položaji tijela (efemeride).
Zvjezdana formacija proučava uvjete i sile koje djeluju u unutrašnjosti oblaka plina i dovode do stvaranja zvijezde.
PODJELA PREMA NAČINU ISTRAŽIVANJA:
Optička astronomija: astronomija u dijelu elektromagnetskog spektra vidljivog ljudskim okom (valne duljine 400 nm - 800 nm).
Infracrvena astronomija: astronomija u infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra (valne duljine 700 nm - 1 mm).
Radio astronomija: astronomija koja koristi instrumente slične radio/televizijskim antenama za istraživanje u području elektromagnetskih valova centimetarske i milimetarske duljine (valne duljine 30 cm - 1 mm).
Astronomija u području visokih energija ili astronomija u rendgenskom (X), ultraljubičastom i gama elektromagnetskom spektru:
Rendgenska astronomija - (valne duljine 5 pm - 10 nm)
Ultraljubičasta astronomija - (valne duljine 380 nm - 10 nm)
Gama astronomija
Astronomija u području zračenja drugih subatomskih čestica:
Neutrino astronomija
Astronomija gravitacijskih valova je u začetku.
Izvanzemaljska ili ekstraterestrička astronomija provodi istraživanja svemirskim letjelicama izvan atmosfere; neka se zračenja inače ne bi mogla primijetiti.
Relativistička astrofizika dio je astronomije koja obrađuje svemirsku tvar vrlo velikih energija, brzina i gustoća, a što se javlja primjerice u bijelih patuljaka, neutronskih zvijezda, crnih rupa, vrlo aktivnih galaktika (kvazari; radiogalaktike), a također i u ranim stadijima svemira.
Planetologija obuhvaća složena fizička, kemijska, geološka i druga istraživanja planeta, interdisciplinarna je i postupno se oblikuje kao posebna prirodoznanstvena grana.
