1.konjugacija
Prezentska osnova im završava na -a; u prvom licu jednine se ono odbacuje.
Glagoli su gotovo uvijek pravilne tvorbe.
U rječničkom zapisu, redne brojeve čitamo kao infinitiv prezenta aktivnog toga glagola.
Primjer navođenja u rječniku:
voco, 1. - zvati
laudo, 1. - hvaliti
narro, 1. - pripovjedati
2.konjugacija
Prezentska osnova im završava na -e.
Prepoznatljivi su po tome što u prvom licu jednine ne odbacuju -e nego ga zadržavaju
Glagoli su često pravilne tvorbe.
U rječničkom zapisu, redne brojeve čitamo kao infinitiv prezenta aktivnog toga glagola.
Primjer navođenja u rječniku:
moneo, 2. - opominjati
timeo, 2. - bojati se
video, 2. vidi, visum - vidjeti
3.konjugacija
Prezentska osnova im završava na suglasnik.
Glagoli su često nepravilne pravilne tvorbe.
U rječničkom zapisu, redne brojeve čitamo kao infinitiv prezenta aktivnog toga glagola.
Primjer navođenja u rječniku:
dico, 3. -xi, -ctum - reći, govoriti
lego, 3. legi, lectum - čitati, skupljati, brati
bibo, 3. bibi, / - pripovjedati (nema participnu osnovu)
3.konjugacija na -io
Prezentska osnova im završava na -i.
Njihovi oblici su izmješani između 3. i 4. konjugacije.
U rječniku ih lako prepoznati jer po prvoj riječi izgledaju kao da pripadaju 4. konjugaciji, ali uz njih stoji redni broj 3.
Glagoli su često pravilne tvorbe.
U rječničkom zapisu, redne brojeve čitamo kao infinitiv prezenta aktivnog toga glagola.
Primjer navođenja u rječniku:
cupio, 3. - željeti
capio, 3. cepi, captum - osvojiti, zarobiti, uhvatiti
facio, 3. feci, factum - raditi
4.konjugacija
Prezentska osnova im završava na -i.
Glagoli su gotovo uvijek pravilne tvorbe.
U rječničkom zapisu, redne brojeve čitamo kao infinitiv prezenta aktivnog toga glagola.
Primjer navođenja u rječniku:
punio, 4. - kazniti
audio, 4. - slišati
scio, 4. - znati