Rad i djelovanje Ivana Meštrovića u međuratnom Splitu iznijeti ću u kontekstu podizanja javnih spomenika koje je naručila Općina Split i javnih polemika koje su izbile radi postavljanja njegovog spomenika Grgura Ninskog. Prije Prvog svjetskog rata Split nije imao puno javnih spomenika te je općina Split odlučila podići nekoliko spomenika za koje je odabrala Ivana Meštrovića. Godine 1925. sa velikom svečanošću je postavljen Meštrović kip Marka Marulića na Voćnom trgu. Otkriće spomenika bilo je svečano uobličeno 26. srpnja 1925. uz sudjelovanje predstavnika političkih vlasti, brojnih domaćih i stranih gostiju koji su za tu prigodu i otvorenje Ličke pruge i Jadranske izložbe posebno došli u Split. Sljedeći Meštrovićev spomenik Splitu bio je spomenik Grguru Ninskome koji je izazvao brojne i žustre rasprave kako kulturnih i političkih ličnosti tako i cjelokupne splitske javnosti. Velika polemika se nije odnosila na izgled spomenika već na njegov smještaj. Meštrović je, kao i spomenik Marka Marulića tako i spomenik Grgura Ninskoga odlučio pokloniti gradu Splitu. No, ovaj put je imao uvjet da ima potpunu slobodu pri izboru mjesta na koje će spomenik biti postavljen.171 Općina Split, na čelu s Ivom Tartagliom je jednoglasno prihvatila Meštrovićev zahtjev. Kada je kip dovršen 1929. g. Meštrović je zahtijevao da bude postavljen na Peristil. Ovakva odluka o postavljanju Grgura Ninskoga na Peristil ima važno povijesno i političko uporište koje se svodi na poimanje i izjednačavanje Grgura Ninskoga kao povijesne osobe koja je svojim zalaganjem za obranu bogoslužja na slavenskom jeziku, brojnim povjesničarima i političarima poslužio kao simbol u borbi za hrvatski jezik, jugoslavenstvo a protiv talijanskih pretenzija. Izbor Peristila za mjesto podizanja kipa Grgura Ninskog je također simboličan jer simbolizira pobjedu slavenske nacionalne ideje nad talijanskim pretenzijama i okupacijama.
Usprkos svemu, kip Grgura Ninskoga je 29. rujna 1929. g. svečano otkriven na Peristilu pred brojnim javnim i političkim osobama kao i pred mnoštvom okupljenih građana. O važnosti postavljanja kipa Grgura Ninskoga svakako govore brojne polemike ispisane na stranicama Novog doba, velika svečanost koja je održana tog dana, brojni gosti koji su na taj dan posebno došli u Split i govori raznih političkih ličnosti koji su skoro u cijelosti objavljeni u novinama.
Split je tada bio druga rezidencija Ivana Meštrovića, koji je po vlastitoj zamisli dao sagraditi svoju palaču na Mejama (1931–39., danas Galerija Meštrović).
