BIOKOVO

Biokovo planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore. Nalazi se na području gradova Makarska i Vrgorac. Sela u Zagori pod Biokovom smještena su na 1100 m nadmorske visine. Proteže se duž Jadranske obale od prijevoja Dubci do Bačinskih jezera (općina Ploče), a sjevero-istočnu granicu čini dionica autoceste A1. Ponekad se u masiv Biokovo u širem smislu ubrajaja i Vrgorsko gorje s hrbatima Šibenika, Mihovila i Matokita.

Najviši vrh planine je Sveti Jure, visok 1762 metra, na kojem se nalazi TV odašiljač i do kojeg vodi Biokovska cesta duga 23 km. Sjeverni dio planine Biokovo je proglašeno Parkom prirode 1981. godine. Republika Hrvatska je 1998. godine osnovala Javnu ustanovu Park prirode Biokovo, čija je djelatnost zaštita, održavanje i promicanje Parka prirode Biokovo.

Glavni ulaz na planinu Biokovo, uz brojne šetne staze, nalazi se na 6. kilometru državne ceste Makarska – Vrgorac, gdje počinje Biokovska cesta, a označen je znakovima obavijesti i smeđom signalizacijom. Biokovom dominiraju ponikve. Neke su izrazito duboke, čak i više od 100 metara. Neke su urušene, dok se neke nastavljaju u duboke jame. Ovaj specifični oblik površinskog krša naziva se mrežasti krš. Na samom vrhu, na koji je pristup zabranjen, nalazi se radio-televizijski odašiljač, koji je 1965. godine izgradila tadašnja Televizija Zagreb. Za potrebe gradnje sagrađena je i cesta, koja je asfaltirana 1978. godine. Cesta je izgrađena radom i zalaganjem lokalnog stanovništva.. Odašiljač je visok 90 metara, a vrh odašiljača je najviša točka u Hrvatskoj, s visinom od 1850 metara.

Glavni ulaz na planinu Biokovo, uz brojne šetne staze, nalazi se na 6. kilometru državne ceste Makarska – Vrgorac, gdje počinje Biokovska cesta, a označen je znakovima obavijesti i smeđom signalizacijom. Biokovom dominiraju ponikve. Neke su izrazito duboke, čak i više od 100 metara. Neke su urušene, dok se neke nastavljaju u duboke jame. Ovaj specifični oblik površinskog krša naziva se mrežasti krš.

ŠPILJA GROTTA U MAKARSKOJ

Na licu poluotoka Sv. Petra špilja Grotta, umjesto da je nezaobilazna atrakcija, koju bi s ponosom pokazali svim našim turistima, zatvorena je godinama. Još gore, postala je mjesto koje se prešućuje. Lokacijom i prirodnim izgledem uistinu predstavlja sama po sebi iznimno mjesto. No, iako je nekada bila najatraktivniji prostor danas uopće nije u funkciji i tako godinama. Sasvim je devastirana iznutra. Grota je na lokaciji pomorskog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske, a njome upravlja Županija splitsko-dalmatinska. Županijska Skupština u listopadu 2015. donijela je odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu rekonstrukcije špilje Grotta u akvarij te izgradnje suvenirnice sa sanitarnim čvorom i pristupnim stepenicama. U zadanom roku ništa se nije promijenilo. U javnosti se čulo kako koncesionar prikuplja dokumentaciju.

Nakon toga koncesionar je podnio zahtjev da mu se rok produlji i županijska Skupština je, uvažavajući njegovo obrazloženje kako nije uspio ishoditi sve potrebne dozvole, odobrila produljiti rok na 55 mjeseci, doznajemo u Županiji od Frane Radelje, koji se kaže i sam u jednom nadzoru Uprave za turizam i pomorstvo uvjerio u derutnost špilje Grotta. Očigledno, koncesionar potrebnu dokumentaciju nije pribavio niti do danas. Pokušali smo kontaktirati koncesionara na objavljeni kontakt ali bezuspješno. Podsjetimo, koncesionar je Trgovačko društvo Grota Makarska d.o.o., na adresi Vukovarska 141 u Makarskoj. Izdana mu je koncesija za površinu od 1373 kvadrata od čega je kopneni dio 749 kvadrata. Koncesionar Grotte u špilji je kako se pričalo namjeravao otvoriti za što ima suglasnost Grada, ali građevinsku dozvolu očigledno još nema.

Kakvi problemi muče koncesionara i ima li ikakve nade da priča krene u boljem smjeru za sada nitko ne zna. Ono što je znano i u čemu se svi slažu ovakvo stanje ne bi smjelo dočekati više niti jednu turističku sezonu.