Studija su također pokazala kako dvije trećine potrošača koji kupuju online, koriste fizičku trgovinu prije ili poslije transakcije. Uspješni trgovci shvaćaju kako svaka dodirna točka s potrošačima dodaje vrijednost i razvili su omni-kanalne strategije kako bi povećali zadovoljstvo potrošača kao i profitabilnost. Iako je online kupovina u početku bila ograničena na nekoliko produktnih kategorija koje korisnici nisu trebali dotaknuti i osjetiti, usvajanje ovog načina kupovine brzo je nadišlo početna ograničenja. Uvođenjem pametne isporuke te politike plaćanja i povrata proizvoda, uz omogućavanje omni-kanalnog doživljaja, online maloprodajni trgovci doprinijeli su bržem usvajanju online kanala kao održivog kanala za sve kategorije proizvoda. Nevjerojatno, ali istinito. Za razliku od ostalih zemalja Europske unije, Hrvatska ima čak 89 e-usluga te je u samom vrhu po razvoju digitalnih usluga koje nudi svojim građanima. Većina platformi razvila se za vrijeme pandemije korona virusa kada su građani bili prisiljeni funkcionirati unutar svoja četiri zida. Mislite li da do takve digitalizacije ne bi došlo da nije bilo pandemije?
ZATVORINa ovim dvjema slikama možemo vidjeti razliku između kupovine nekada i danas. Nema poslovnog subjekta niti profesije koja se ne mora prilagoditi digitalizaciji. Digitalna revolucija drastično mijenja sve industrije, a simboli te revolucije su internetska trgovina Amazon s tržišnom vrijednosti od 1 bilijun dolara, internetska TV platforma Netflix s tržišnom vrijednosti od 115 milijardi dolara, globalni Booking.com s vrijednošću od 77 milijardi dolara, platforma za taksi usluge Uber čija vrijednost iznosi 72 milijarde dolara, servis za najam smještaja Airbnb, s vrijednošću 31 milijardu dolara i niz drugih.
Tehnološku revoluciju predvode mlade generacije i to generacija Y rođena između 1977-1994, poznata kao
Milenijalci, te generacija Z rođena između 1995 i 2012., poznata i kao iGen.
Za generaciju Z smatra se da su budući generatori prihoda jer je njihov životni stil i okruženje još
radikalnije promijenjen u odnosu na generaciju Y.
Smatra ih se budućnošću globalne ekonomije i ciljana su grupa većine trgovačkih lanaca.
Generacija Z potpuno se razlikuje od generacije Y, jer oni imaju još lakši pristup informacijama,
dinamičniji stil života, i što je možda najvažnije,
brzo usvajaju promjene i brže troše te su upravo oni tržišni segment koji će diktirati pravila igre u
idućih 20 do 30 godina.
Prvi doticaj s proizvodima i uslugama milenijalci i iGen ostvaruju preko interneta, pa im se pristup mora
omogućiti putem svih platformi i uređaja,
a na sve upite odgovoriti odmah – putem chat usluge, društvenih mreža ili drugih komunikacijskih kanala, a
sve to mora biti dostupno 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.
Suština je sve veća usmjerenost korisnicima koji se danas intenzivno služe tehnologijom. Retoričko je
pitanje mogu li kompanije na tržištu uopće opstati ako nisu otvorene prihvatiti digitalne trendove.
Prema posljednjim istraživanjima samo će generacija milenijalaca do 2030. godine činiti 75 posto ukupno
radno sposobne populacije.
Kako bi kompanije mogle odgovoriti na zahtjeve milenijalaca ali i iGen, morat će prilagoditi svoj pristup
tim skupinama odnosno novom sustavu vrijednosti i
promociji životnog stila kojem je potpuno neprihvatljiva klasična promocija i prodaja proizvoda i
usluga.