Digitalna trgovina se javlja oko 2000g. Nema toliko infromacija o nastanku digitalne prodaje/trgovine te je ovo sve.

Između 2010. i 2019. složena godišnja stopa rasta (CAGR) dosegnula je 17% za online maloprodaju, dok je CAGR u offline maloprodaji istodobno iznosio 4%. Velik dio marketinga treba posvetiti tzv. e-mail marketingu koji je prema nekim istraživanjima u najrazvijenijim zemljama izravno zaslužan za 7 – 8 % transakcija.

U Sjedinjenim je Državama 2016. godine 3 % kupaca upotrebljavalo model „naruči online, pokupi u trgovini“, iako je čak 13 % navelo da bi to bio njihov preferirani način dostave. Uza to, u svakom trenutku „kupčevog putovanja“ informacije o proizvodima morale bi biti lako dostupne kako se u ključnom trenutku ne bi izgubila motivacija za nastavak kupnje. Drugim riječima, komunikacija s kupcem treba se zbivati u realnom vremenu i u obama smjerovima, bez obzira na to je li riječ o stvarnom ili o virtualnom svijetu. U tom smislu vrlo je važno omogućiti kupnju u bilo kojoj fazi „kupčevog putovanja“. Treba, međutim, naglasiti da bi prema nekim saznanjima svaki dobro pozicionirani brend trebao ostvarivati barem 15 - 20 % kupoprodajnih transakcija izravnim posjetom.

Između 2015. i 2018. na razini EU-a kao cjeline ostvareno je 55 % rasta, dok je u Hrvatskoj zabilježen rast od 48 %. Istodobno, rast na razini sektora kao cjeline u EU-u je iznosio 10,8 %, a u Hrvatskoj 12,6 %. Na razini EU-a tijekom 2018. Sedam od deset korisnika interneta barem je jednom elektronički kupovalo.

U Njemačkoj je, primjerice, između 2003. i 2014. broj malih poduzeća u maloprodaji smanjen s 26 % na 18,5 %. Elektronička je trgovina u Hrvatskoj godine 2017. činila između 1 % i 3 % ukupne prodaje, a procjene govore da je danas dosegla 5 %.

U Europskoj uniji je broj onih koji su kupovali na internetu porastao s 36 % u 2009. godini na 60 % u 2018. godini, dok je u Hrvatskoj u istom razdoblju rast bio od 10 % na 35 % stanovnika koji kupuju putem interneta.

U kontekstu suočavanja s izazovima digitalizacije izgledno je da je budućnost tradicionalnog modela maloprodaje neizvjesna, premda se još uvijek 90 % kupnje zbiva u tradicionalnim trgovinama, a dvije trećine online kupaca koristi tradicionalne trgovine prije ili poslije transakcija.

Što se online trgovine tiče, prema podatcima Eurostata, u 2020. godini čak 73 posto korisnika interneta na razini EU-a kupovalo je online kanalom i to najčešće onih u dobi od 25 godina do 54 godine (njih 79 posto). No, ubrzana digitalizacija poslovanja i relativno jednostavno pokretanje vlastite e-trgovine na internetu, dovela je i do golemog rasta konkurencije među svima koji se bave online prodajom. Broj takvih malih poduzetnika u svijetu porastao je za približno 32 posto tijekom 2020. godine, u usporedbi s 2019.