Digitalizacija je proces pretvaranja analognog signala u digitalni oblik.
Također možemo reći da je digitalizacija binaran kod zapisan kao računalna datoteka, koji se može obrađivati, pohranjivati ili prenositi računalima i računalnim sustavima. Postupci digitalizacije, kao i uređaji kojima se ona obavlja (analogno-digitalni pretvornici), ovise o vrsti gradiva koje se digitalizira.
Digitalizacija se rabi u raznolikim područjima, od profesionalnih primjena, npr. u medicini i znanosti, literaturi, umjetnosti, filmskoj industriji, do osobnih primjena poput digitalizacije obiteljskih fotografija. Otkako je u posljednjih 20 godina većina medija prešla na pohranu sadržaja u digitalnom obliku, količina digitalnih informacija raste pa naše doba nazivamo i digitalnom erom. Prednost digitalizacije je to što je digitalni sadržaj lako pretraživ te mrežno dostupan svima. Primjeri nekih virtualnih ili digitalnih knjižnica, arhiva te muzeja su Google books sa preko 40 milijuna knjiga u 2019. i Gallica, digitalna knjižnica Francuske nacionalne knjižnice s preko 10 milijuna digitaliziranih knjiga, dokumenata, fotografija i dr.
Anime (jap. アニメ) je izraz za svaki animirani film ili seriju iz Japana, prepoznatljivog stila crtanja likova s velikim očima. Mnogi anime uradci su adaptacije manga ili videoigara. Animei se objavljuju u kinu, na televiziji ili na videu i DVD tržištu i stekli su popularnost na svjetovnoj razini. Najpoznatiji studio koji proizvodi anime je Ghibli (dugometražni anime filmovi Spirited Away, Moj susjed Totoro itd.). "Velikom trojkom" shounen animea smatraju se Naruto (Shippuden), One Piece i Bleach. Ostali poznatiji uradci su Sailor Moon, Death Note, Pokemon, Neon Genesis Evangelion, Bleach, Fullmetal Alchemist, Dragon Ball Z, Attack on Titan i drugi.
Manga (jap. 漫画 (kanji) ili まんが (hiragana); マンガ (katakana)) je riječ koja se općenito koristi za japanske stripove. U doslovnom prijevodu bi značila "pokretna slika". U Japanu ljudi svih uzrasta čitaju mangu. Manga pruža niz žanrova svojoj publici te će u ovom mediju uvijek postojati priče za svačiji ukus. Najčešće je crno-bijela, a tematski može biti svih žanrova. Od 1950-ih, manga postaje sve veći dio japanske izdavačke industrije. Manga je također stekla značajnu svjetsku publiku; 2005. je predstavljala 38% francuskog tržišta stripova. U Europi i na Bliskom istoku tržište je 2012. procjenjeno na 250 milijuna dolara. Crtači mange (mangaka) obično rade s par pomoćnika u malom studiju i povezani su s kreativnim urednikom iz komercijalne izdavačke tvrtke. Pod utjecajem mange su nastali u Kini i Tajvanu ("manhua"), Južnoj Koreji ("manhwa"), Francuskoj ("la nouvelle manga") i Algeriji ("DZ- Manga").
Rast interesa za mangu i anime na svjetskoj razini dovodi do potražnje za fizičkim i digitalnim uradcima. Pošto je većina manje popularnih manga teško nabavljiva u fizičkim kopijama, a manje popularni animei se rijetko emitiraju, dolazi do digitalizacije i dijeljenja animea i mange na lako pristupljivijim platformama. Kako su animei zapravo nastali spajanjem digitaliziranih crteža, digitalizacija se tu uglavnom provodi u studijima te je analogni oblik često sama manga po kojoj se anime snima (sam proces animacije većinom je digitalan). No, danas se i mange izrađuju pomoću grafičkih tableta na računalima. Iako ovaj proces zna biti zahvalniji i praktičniji od analognog, puno mangaka još uvijek ručno izrađuje stranice.
Digitalizacija je dosta utjecala na širenje popularnosti manga i animea, te postoje digitalne stranice i mediji koji sadrže brojne uradke. Najpoznatija platforma za gledanja animea i čitanja mange je chrunchyroll s preko 1200 animea i 80 manga. Većina popularnijih platformi poput Netflixa su također počele emitirati japanske animee. Poznatije stranice za čitanje mange su Manga Plus, Book Walker i Amazonov ComiXology.