Područje Mediterana

Mediteranska prehrana

Mediteranska prehrana je splet prehrambenih i životnih navika koje su se razvile s vremenom te su tradicionalno prihvaćene među stanovništvom mediteranskih zemalja. Pojam „Mediteranska prehrana“ osmislio je američki fiziolog Ancel Keys te ju je opisao kao prehranu siromašnu zasićenim masnoćama . Proučavao je prehrambene navike ljudi te je došao do zaključka da ljudi koji žive na mediteranskom podneblju imaju duži životni vijek i manju učestalost kroničnih bolesti u usporedbi sa stanovništvom iz industrijski razvijenih zemalja Sjeverne Amerike i Europe

Zašto nam je bitna?

Mediteran je složena kombinacija ideja, osjećaja, slika, kultura, načina života, kultivirana stoljećima i još uvijek kultivirana u ovom “moru” među zemljama”; koji su Rimljani nazivali mare nostrum i koji bi se još mogao tako nazvati ako nostrum shvatimo na drugačiji način: kao referencu na nas, ljudska bića. Glavne značajke mediteranske prehrane su dovoljan unos proteina - pogotovo ribljih (plava riba), ograničen unos zasićenih masnih kiselina, povećan unos složenih ugljikohidrata, mahunarki i žitarica, dovoljan unos svježeg voća i povrća, dakle povećan unos plave ribe, konzumacija maslinovog ulja visoke kakvoće, veća konzumacija začina, pravilna učestalost obroka i povećana briga oko hidriranosti organizma.Brojne znanstvene studije pokazale su da je za zdravstvene blagodati mediteranske prehrane odgovoran visok unos vlakana, ribe, voća i povrća te maslinova ulja. Utvrđeno je da su osobe koje slijede takav način prehrane u manjoj opasnosti od obolijevanja od koronarne bolesti srca. Osim zaštite od kardiovaskularnih bolesti, utvrđeno je da mediteranska dijeta ima preventivno djelovanje i na druge degenerativne bolesti. Taj se učinak ne pripisuje isključivo bogatstvu antioksidansa nego i brojnim drugim tvarima i navikama koje utječu na sniženje masnoća u krvi i krvnog tlaka, te imaju protuupalo, imunostimulirajuće i antikarcinogeno djelovanje.

sample sample

Mediteran

Poučan video

Kako utječe na nas

Mnogobrojna istraživanja su potvrdila dugovječnost stanovništva koje se hrani mediteranskim načinom prehrane. Istim istraživanjima, potvrđeno je da stanovnici južnog dijela Europe puno rjeđe obolijevaju i umiru od krvožilnih bolesti nego stanovnici kontinentalnog dijela Europe, a taj razmjer je još izraženiji u odnosu na SAD.