Područje Mediterana
Mediteranska prehrana je splet prehrambenih i životnih navika koje su se razvile s vremenom te su tradicionalno prihvaćene među stanovništvom mediteranskih zemalja. Pojam „Mediteranska prehrana“ osmislio je američki fiziolog Ancel Keys te ju je opisao kao prehranu siromašnu zasićenim masnoćama . Proučavao je prehrambene navike ljudi te je došao do zaključka da ljudi koji žive na mediteranskom podneblju imaju duži životni vijek i manju učestalost kroničnih bolesti u usporedbi sa stanovništvom iz industrijski razvijenih zemalja Sjeverne Amerike i Europe
Mediteran je složena kombinacija ideja, osjećaja, slika, kultura, načina života, kultivirana stoljećima i još uvijek kultivirana u ovom “moru” među zemljama”; koji su Rimljani nazivali mare nostrum i koji bi se još mogao tako nazvati ako nostrum shvatimo na drugačiji način: kao referencu na nas, ljudska bića. Glavne značajke mediteranske prehrane su dovoljan unos proteina - pogotovo ribljih (plava riba), ograničen unos zasićenih masnih kiselina, povećan unos složenih ugljikohidrata, mahunarki i žitarica, dovoljan unos svježeg voća i povrća, dakle povećan unos plave ribe, konzumacija maslinovog ulja visoke kakvoće, veća konzumacija začina, pravilna učestalost obroka i povećana briga oko hidriranosti organizma.Brojne znanstvene studije pokazale su da je za zdravstvene blagodati mediteranske prehrane odgovoran visok unos vlakana, ribe, voća i povrća te maslinova ulja. Utvrđeno je da su osobe koje slijede takav način prehrane u manjoj opasnosti od obolijevanja od koronarne bolesti srca. Osim zaštite od kardiovaskularnih bolesti, utvrđeno je da mediteranska dijeta ima preventivno djelovanje i na druge degenerativne bolesti. Taj se učinak ne pripisuje isključivo bogatstvu antioksidansa nego i brojnim drugim tvarima i navikama koje utječu na sniženje masnoća u krvi i krvnog tlaka, te imaju protuupalo, imunostimulirajuće i antikarcinogeno djelovanje.
Mediteran
Poučan video
Mnogobrojna istraživanja su potvrdila dugovječnost stanovništva koje se hrani mediteranskim načinom prehrane. Istim istraživanjima, potvrđeno je da stanovnici južnog dijela Europe puno rjeđe obolijevaju i umiru od krvožilnih bolesti nego stanovnici kontinentalnog dijela Europe, a taj razmjer je još izraženiji u odnosu na SAD.