ZONE
Morsko ribarstvo obuhvaća morski ribolov i marikulturu te sve prateće discipline koje omogućuju njegov razvoj. Ribolov se dijeli na gospodarski (gospodarski u užem smislu te mali obalni) i negospodarski (sportski i rekreacijski). Ribolovno more RH podijeljeno je na 11 ribolovnih zona (A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K) koje se razlikuju s obzirom na količinu i zastupljenost pojedinih morskih organizama. Najviše se eksploatiraju zone A (zapadna obala Istre), E (Riječki zaljev, Kvarner, Kvarnerić i Velebitski kanal) i C (duboki srednji Jadran i veći dio Jabučke kotline, otoci Svetac, Biševo, Vis i Palagruža).
Ribarske zone Jadrana
Ulov plave ribe
ULOV
Najbogatija ribolovna područja obično su na stjecištima hladnih dubinskih i toplijih površinskih voda, gdje ima najviše planktona. U istočnome dijelu Jadranskoga mora najveći je ulov (oko 80%) male plave ribe (2015. 67 739 t), od toga najviše srdela (oko 75% ulova). Od ukupnog ulova 2015. tek 12–14% bila je bijela riba, a 4,5–4,7% rakovi i mekušci.
SPUŽARSTVO
Spužvarstvo je grana morskoga ribarstva koja obuhvaća uzgoj, vađenje i preradbu spužava. Do sredine XIX. st. europsko tržište opskrbljivalo se spužvom izvađenom iz Sredozemnoga mora, a najkvalitetnije spužve dolazile su iz Jadranskoga mora. Sakupljanje spužava dopušteno je na cijelome ribolovnom području RH, no nove se povlastice za njihovo sakupljanje više ne izdaju. Prirodnu je spužvu danas u velikoj mjeri istisnula umjetna spužva, pa se krapanjski spužvari spominju kao jedini preostali spužvari na istočnoj obali Jadrana.
Spužarstvo
Ultrazvučni pokazivači ribe
ŠTO SVE MOŽEMO PRONAĆI U MODERNOJ RIBARICI
Od modernih tehnologija tu ima svega. Satelitska navigacija je neizostavan sustav u zapovjednom mostu. Omogućuje nesmetanu plovidbu bez obzira na uvjete vidljivosti, bilo noću ili po gustoj magli. Standarno je ugrađen auto pilot. Radar je uređaj koji radio signalom pokriva prostorno područje oko broda i daje informacije o nepomičnim ili pomičnim objektima koji se ne mogu vidjeti. Koristi se u kombinaciji s navigacijskim satelitskim sustavom. Računalni sustav također spada u standardnu opremu jednog modernog ribarskog broda. Koristi se za raznorazne namjene, od vremenske prognoze, prikupljana svih podataka potrebnih za ribarstvo, gis sustava, elektroničke komunikacije, raznih internet usluga do kontrole i nadzora ostalih elektro i strojnih jedinica. Ultrazvučni pokazivači ribe su neizostavan dio opreme na ribarici. Omogućuju pretraživanje podmorja u potrazi za ribom. Na jednostavan način prikažu pozicije i kretanje ribe, te tako omogućuju ribarima daljnje radnje. Također mogu biti vrlo snažni uređaji koji skeniraju morsko dno i tako pomažu mapiranju podmorja za razne privredne grane.
U povijesti, bez tehnologije, modernih uređaja i mreža. Pronaći ribu, nije bilo nimalo jednostavno
Na ovim dvjema slikama možemo vidjeti razliku između ribarstva u prošlosti i ribarstva danas. Na razvoj današnjeg ribarstva utjecalo je mnogo faktora, počevši od komunikacije, povećanja broja stanovnika, industrije, pa sve do turizma.Uz profesionalne ribare,kako u prošlosti tako I danas ribolovom se bave brojni ribolovom stanovnici primorskih mjesta, i to ribolovom za osobne potrebe i sportskim ribolovom.
Danas zahvaljujući digitalizaciji i razvoju ribarstva moguće je doći do veće količine ribe na lakši način